Gingivitisi i Parodontopatije

Oboljenja desni, kao što su gingivitis i parodontopatije su veoma česti i javljaju se u više od 50 % svjetske populacije. Bolest se najčešće pojavljuje u tridesetim godinama, sa tendecijom porasta sa starošću, a po pravilu pogađa više muškarce od žena.

Uzroci oboljenja desni:

Osnovni uzrok nastanka oboljenja desni je neadekvatna oralna higijena. Naime, oboljenja desni nastaju akumulacijom plaka na površini zuba i desni. Plak je meka, ljepljiva, bjeličasta naslaga, koja se sastoji uglavnom od bakterija. Svakodnevno četkanje zuba i korištenje zubnog konca efikasno uklanjaju plak. Plak se mora uklanjati svakodnevno, jer se nanovo stvara već za 24h. Plak koji na zubima stoji duže od dva-tri dana se stvrdnjava (mineralizuje), te tako nastaje zubni kamenac. Zubni kamenac se teže uklanja. Naime, ne može se ukloniti četkanjem ili korištenjem zubnog konca, nego isključivo stomatološkim tretmanom ultrazvučnim aparatima.

Pored loše oralne higijene, postoje i drugi favorizujući faktori koji mogu doprinijeti nastanku oboljenja desni, kao što su:

Nepravilna tehnika četkanja zuba
Neadekvatne zubne plombe i protetske nadoknade
Pušenje
Virusne i gljivične infekcije
Hronična oboljenja (npr. leukemija, AIDS, karcinomi, autoimuna oboljenja…)
Genetski faktori
Hormonske promjene (npr. menopauza, trudnoća i pubertet)
Stres
Neki lijekovi (npr. lijekovi za liječenje srčanih oboljenja, antibiotici…)
Škripanje zubima (bruksizam)
Dijabetes
Osteoporoza
Povećan unos šećera ili alkohola
Nedostatak vitamina A, C ili nekih minerala (npr. cink, željezo, kalcijum…)

Simptomi gingivitisa:

Duže zadržavanje plaka ili zubnog kamenca na zubima dovodi do iritacije desni oko jednog ili većeg broja zuba. Desni su tada uvećane, razmekšale, jako crvene boje, bolne i lako krvare (npr. nakon četkanja zuba), a nerijetko se javlja i neprijatan zadah iz usta.

Nekada gingivitisi mogu biti u blažim formama i gotovo bezbolni, te često prolaze nezapaženo. Važno je, međutim, prepoznati gingivitis i pravilno ga liječiti, kako oboljenje ne bi uznapredovalo i dovelo do infekcije, apscesa, razvoja parodontopatija ili, u konačnici, do gubitka zuba.

Liječenje gingivitisa:

U najvećem broju slučajeva uspješno liječenje gingivitisa se bazira na sljedećim savjetima stomatologa:

Pojačana oralna higijena u cilju sprečavanja nagomilavanja plaka:
- četkanje zuba nakon svakog obroka mekanom četkicom za zube
- svakodnevno korištenje zubnog konca
- korištenje antiseptičkih tekućina za ispiranje usta
- korištenje interdentalnih četkica, specijalno dizajniranih za efikasnije čišćenje međuzubnih prostora
Napomena: pojačanu oralnu higijenu održavati čak i u slučajevima kada su desni osjetljive i krvare
Obavezna posjeta stomatologu na redovnim kontrolama za profesionalno čišćenje zuba- uklanjanje zubnog kamenca
Sugerisati prestanak pušenja, ukoliko je pacijent pušač

Ukoliko su, pak simptomi gingivitisa uznapredovali (prisutna infekcija ili povlačenje desni), stomatolog može ordinirati antibiotike, a ponekad je indikovano i hirurško zbrinjavanje (kiretaža, režanj operacija, vođena tkivna regeneracija…).

Parodontopatije:

Poslije karijesa, parodontopatija je najrasprostranjenije oboljenje. Čak 90% stanovništva ima neki oblik parodontopatije. Parodontopatije najčešće nastaju od neliječenih ili zanemarenih gingivitisa. Nakupljanje plaka i kamenca dovodi do zapaljenja koja dalje razaraju parodontalno tkivo, te formiraju parodontalne džepove (prostor između zapaljenih desni i korijena zuba). U parodontalnim džepovima se nakupljaju plak, kamenac, ostaci hrane i bakterije, te su skloni lakom inficiranju. Bakterijski toksini dalje razaraju dublja potporna tkiva zuba (parodoncijum) koja su zadužena za održavanje stabilnosti zuba. Kao rezultat javlja se rasklaćenje ili potpuno ispadanje jednog ili više zuba u poodmaklim fazama oboljenja.

Simptomi parodontopatija:

Uvećane, razmekšale, crvene i sjajne, bolne desni koje lako krvare (čak i na najmanju provokaciju)
Povlačenje desni
Rasklaćenje ili potpuni gubitak zuba
Neprijatan zadah
Neugodan ukus u ustima
Naslage kamenca ispod desni i gubitak kosti (vidljiv na RTG sminku)

Liječenje parodontopatija:

Parodontopatije obično nisu bolne, počinju neupadljivo i mogu početi još u ranoj mladosti. To je posebna opasnost za samog pacijenta, koji najčešće rane simptome parodontopatije zanemaruje, te se kod stomatologa javlja obično kada dođe do komplikacija oboljenja. Stoga su rano otkrivanje i pravovremena terapija izuzetno značajni za povoljan terapijski ishod oboljenja.

Rani stadijumi parodontopatija uspješno se tretiraju konzervativnim tretmanima, koji podrazumijevaju uklanjanje zubnog kamenca, uklanjanje mogućih faktora rizika nastanka bolesti, te obučavanje pacijenata o pravilnom održavanju oralne higijene. Postojeći terapijski rezultati dugoročno se održavaju redovnim kontrolnim pregledima uz neophodnu motivaciju i saradnju pacijenata.

Uznapredovala parodontopatija se tretira konzervativnim, ali i hirurškim tretmanima. Pored metoda za uklanjanje zapaljenja i uputstava za pravilno održavanje oralne higijene, duboki parodontalni džepovi se hirurški otvaraju i čiste, a rasklaćeni zubi učvršćuju. Savremenim i minimalno invazivnim hirurškim metodama se uspješno zaustavljaju destruktivni procesi parodontopatija, pacijentima se pruža mogućnost očuvanja prirodnih zuba, te se na taj način utiče na poboljšanje kvaliteta života pacijenata.

Savremena naučna dostignuća povezuju prisutnost parodontopatija sa povećanim rizikom od nastanka srčanog i moždanog udara, te sa oboljenijma pluća. Takođe, kod žena, prisutnost parodontopatija povećava rizik od prijevremenog poroda i manje porođajne težine novorođenčeta. Iako su neophodna dodatna istraživanja na ovu temu, ipak značaj održavanja pravilne oralne higijene i oralnog zdravlja je više nego očigledan.