Lijepi, čisti i zdravi zubi uljepšavaju naš osmijeh, odraz su osobnosti i kulturnih navika čovjeka i opšteg pojma zdravlja. Priroda i nasljeđe daruju nam najčešće zdrave zube, o čovjeku ovisi da li će ostati takvi tokom cijelog života. Za zdrave zube potrebno je zdravo okruženje – zdrava neposredna okolina u kojoj će zubi nakon nicanja dostići optimalnu maturaciju – završno sazrijevanje i čvrstoću zubnih tkiva, posebno onog najpovršnijeg – gleđi. Obično se postavlja pitanje kada početi brinuti o zubima? Prema savremenim shvatanjima već u prenatalnom periodu, te da traje tokom cijelog života.
Organske osnove prvih zuba djeteta stvaraju se od šeste sedmice embrionalnog razvoja djeteta, a mineralizacija organskog matriksa započinje tokom četvrtog mjeseca intrauterinog rasta (1). Za kvalitetnu organsku osnovu i proces mineralizacije organskog matriksa potrebna je zdrava prehrana trudnice sa dovoljnim količinama bjelančevina, vitamina i minerala. Raznovrsna prirodna prehrana nenadoknadiva je u trudnoći.
Povezanost karijesa i trudnoće
Naime, iako nema direktne povezanosti karijesa i trudnoće, još uvijek postoji pogrešno razmišljanje da se gubitak zuba u tom razdoblju pripisuje povlačenju minerala iz zubnih tkiva zbog povećanih potreba za razvoj djeteta. Međutim, mineralizacija tvrdih zubnih tkiva je ireverzibilan proces koji za mliječne zube počinje između 4. i 6. mjeseca fetalnog života, a završava se u prvoj godini života. Mineralizacija stalnih zuba počinje između 3. i 4. mjeseca života i završava se do osme godine za sve zube, osim umnjaka kod koga se završava između 12. i 16. godine života, te ostaje u zubima kroz čitav vijek trajanja zuba (2). Mogućnost pojačane aktivnosti karijesa kod trudnica može postojati iz savim drugih razloga. Nauka je dokazala da hormonalne i metaboličke promene koje se događaju tokom trudnoće ne utiču na mineralnu strukturu zubne gleđi i samim time ne mogu da izazivaju zubni kvar. Ipak trudnoća sa sobom može da nosi određene rizike koji mogu da utiču na brži razvoj karijesa. Zbog promijenjenog hormonalnog statusa (pojačano lučenje progesterona) sluznica u ustima je vulnerabilnija, pojačana je iritabilnost, koja se manifestuje krvarenjem i edemom gingive. Ukoliko se usljed tih popratnih simptoma ne provodi redovna i pravilna oralna higijena, akumulira se plak, a kao krajnji produkt metabolizma ugljenih hidrata nastaju kiseline što može dovesti do inicijalne lezije gleđi. Daljnom akumulacijom plaka onemogućena je mehanička i puferska aktivnost pljuvačke, te u takvom zatvorenom krugu je i osjetljivost prema karijesu povećana. Česta povraćnja u trudnoći ne uzrokuju sama po sebi karijes, ali mogu da oslabe gleđ i spriječe njen oporavak poslije uticaja bakterija i ugljenih hidrata.
Prema tome, trudnoća nije uzrok karijesa, ali loše navike koje se prenaglašavju u njoj, jesu. Upravo u tom stanju ne smije se prestati s redovnom higijenom zuba već treba pojačati intenzitet masaže i četkanje desni i zuba sa nešto mekšom četkicom od umjetnih vlakana, ne obazirući se na krvarenje koje će se postupno smiriti. Samo intenzivna higijena će smanjiti mogućnost razvoja karijesa (3).
Stoga je edukacija trudnica i njihovo aktivno uključivanje u brigu za zdrave zube preduslov zdravlja zuba u odrasloj dobi tj. buduće majke trebaju biti svjesne svoje aktivne uloge jer zdravi zubi su neprocjenjivo bogatstvo.
Zašto dolazi do problema sa zubima u trudnoći?
Karijes je infektivno oboljenje i bakterije koje stvaraju zubni plak se prenose sa majke ili osobe koja je najčešće sa bebom u usta djeteta. Neophodno je da majka, ali i ostali članovi porodice tokom tudnoće konzervativno saniraju denticiju i redovno sprovode higijenu usta i zuba kako bi do porođaja, a posebno u prve dvije godine života bebe, bio smanjen rizik od infekcije. Uobičajeni putevi prenošenja karijesa su putem ljubljenja, dijeleći isti pribor ili kada dijete stavlja svoju ruku u usta.
Pogrešno je mišljenje da zubi u trudnoći stradaju samo zbog nedostatka kalcijuma. Ukoliko nema dovoljno kalcijuma koji je potreban bebi, kalcijum se nadoknađuje iz kostiju majke, a ne zuba. U trudnoći se mjenja nivo hormona, zbog čega zubi i desni kod nekih trudnica mogu postati osetljiviji na bakterije, čime se povećava mogućnost nastanka zubnih infekcija. U nekim slučajevima, takođe se može desiti da je žena prije trudnoće imala probleme koji nisu otklonjeni i koji joj u trudnoći mogu zadati brigu.
Kako u trudnoći pravilno održavati zdravlje zuba:
Perite zube najmanje dva puta na dan pastama koje sadrže fluor
Ako vaše desni krvare, ne odustajte od četkanja, nego kupite mekšu četkicu i nastavite redovno prati zube
Koristite vodice za ispiranje usne šupljine koje sadrže fluor
Upotrebljavajte konac za zube ili interdentalne četkice
Četkicu za zube mijenjajte svaka 2-3 mjeseca
Koristiti proizvode na bazi ksilitola (žvake,dražeje, paste za zube…)
Ako pranje zuba izaziva mučninu?
Izaziva li četkica ili pasta za zube nagon za povraćanjem, pokušajte kupiti četkicu s manjom glavom, ne otvarajte jako usta tokom pranja, a pastu promijenite.
Ne perite zube odmah nakon povraćanja, kiselina u saradnji s četkicom može naštetiti zubnoj gleđi. Usta nakon povraćanja odmah isperite vodom, a zube operite nakon sat vremena (4).
Autor – Dr stom. Maja Bogdanović
Literatura